|
- Ostrvo Gospa od Skrpjela NEISTRAZENA MJESTA: - Kanjon Nevidio
|
Za cijelo podrucje Boke Kotorske, posmatrajuci ga kao jednu , geo-morfolosku i biljno-geografsku cijelinu, moze se reci da je priroda u svom stvaralastvu bila tu bogato izdasna. Rijetko je da se na relativno manjoj povrsini i kracoj vazdusnoj udaljenosti moze susresti toliki kontrast reljefa, u cudesnom sklopu tektonske gradje, i biljno-geografska rasclanjenost - od osiromasenih, skoro golih krecnjackih povrsina u zaledju, od listopadne - pa do uvijek zelene vegetacije na priobalnom pojasu. U tom slikovitom stjecistu divnih panorama i brojnih pejzasnih kolorita izdize se grandiozno djelo prirode. Boka, ta nevjesta Jadrana nasla je zavidno mjesto u djelima putopisaca, pjesnika i umjetnika.
Svojim geografskim polozajem podrucje Boke Kotorske pripada jugoistocnom dijelu Jadranskog primorija, sa jugoistocne strane opasano krecnjackim masivima Lovcena 1749m, cija se primorska podgorina strmim odsjekom izdize neposredno iznad Kotora, a sa sjeverozapadne ograncima Orjena 1895m, Radostakom 1446m i Dobrosticom 1570m. Izmedju ovih prostire se iznad Perasta krecnjacki masiv Kason 873m. Juzno, prema otvorenom moru, nalaze se dva poluostrva, Vitaljinsko, na sjeverozapadnoj, i Lusticko, na jugoistocnoj strani. Rastavljena su moreuzom Ostro, spoljasnjim prodorom u Bokokotorski zaliv. Na sredisnjem dijelu ovog podrucja prostiru se dva druga poluostrva, Vrmacko, na jugoistoku, i Devesinjsko, na jugozapadu. Tjesnacem Verige rastavljena su unutrasnjim prodorom, kojim je Bokokotorski zaliv podijeljen na posebne zalive. Na dva unutrasnja: Risanski i Kotorski ; i na dva spoljasnja: Tivatski i Topaljski. Prodrijevsi spolja - kroz Ostro - duboko u kopno, more je svojim vijugavim putem ucinilo da je Bokokotorski zaliv najrazudjeniji na crnogorskoj obali Jadranskog mora. Hercegnovsko podrucje, sa vec datim geografskim polozajem u sklopu cijelog podrucja Bokekotorske, nalazi se izmedju 18 25 - 18 42 istocne geografske duzine i 42 24 - 42 32 sjeverne geografske sirine. Zbog padina Orjena i njegovih podgorina, ono, skoro cijelo, ima juznu ekspoziciju.
Na razvoj vegetacije, snazno utice klima, sto se na hercegnovskom podrucju, zbog njegovog reljefa, morfoloskih procesa i neposredne blizine mora, posebno odrazava. Posto se prostire izmedju Jadranskog mora i kraskog zaledja, ovo podrucje se nalazi pod uticajima sredozemne i planinske klime, koji se susrecu i uzajamno mjesaju, tako da ima prelaza sa uticajem i jedne i druge klime, pa se moze govoriti o posebnoj zoni sa tzv. submediteriskom klimom. Uticaj mora na klimatske prilike od vanrednog je znacaja. Bitne su njegove dvije osobine: ono je akumulator toplote i izvor vodene pare, sto predstavlja prvorazredni faktor u temperaturnim kretanjima i kolicini oborina na cijelom podrucju Boke Kotorske. Kako se vodene mase nesto teze i zagrijavaju i hlade, u povrsinskim slojevima javljaju se krajem zime minimalne, a krajem ljeta maksimalne temperature, tako da more za period od kraja zime do kraja ljeta sakuplja, i u povrsinskim i u dubinskim slojevima, toplotu dobijenu suncanjem, da bi je opet u periodu od kraja ljeta do kraja zime izdavalo - oslobodjavalo. Ovim putem, s toplotom dobijenom od mora, vazduh iznad obale, i dalje od ove, u zimskoj polovini godine uslovljava u ovim krajevima blazu klimu, cime se i karakterise sredozemna klima: blage i vlazne zime, topla i susna ljeta. Kao izvor vodene pare, more omogucuje velike kolicine padavina.
Za prikaz temperaturnih vrijednosti u vezi sa nadmorskom visinom uzete su dvije stanice i to Ostri Rt (64) , na ulazu u Bokokotorki zaliv, i Crkvice (1050). Na prvoj je januarska temperatura 9.2 C, a na drugoj 0.2 C, dok je julska temperatura na prvoj 25.4 C , a na drugoj 18.4 C. Tako je godisnja temperaturna amplituda na Ostrom Rtu snizene i iznosi 16.2 C. Uzrok ovome je, svakako, blaga zima, zbog uticaja mora. |
|
||
